Zašto profesori ekonomije nijesu milijarderi

0
787

Pise: doc.dr sci Idriz Cosic,dipl.ecc

Zašto profesori ekonomije nisu milijarderi? [

Profesori ekonomije nisu milijarderi
zato što razmišljaju logično, unutar finansijski doslednog sistema.

Milijarderi su postali to što jesu zato što su
razmišljali nelogično sa stanovišta ekonomskog sistema.

Kada treba raspravljati o makroekonomskim kretanjima,
novinari uvijek zovu profesore ekonomije. Ali kada intervjuišu milijardere,
pitaju ih samo o tome kako razmišljaju, odnosno kako prave novac.

Ako biste organizovali raspravu između nekog uvaženog
profesora ekonomije i jednog milijardera o aktuelnim i budućim makroekonomskim
kretanjima na tržištu, profesor bi uvijek izašao kao pobjednik. Njegovo
izlaganje je finansijski logično, on ima iza sebe brojna istraživanja i podatke
koji čine dosljedan i konzistentan sistem. Milijarder u sučeljavanju sa takvim
načinom razmišljanja gubi, jer je njegov pogled u okviru takvog sistema
finansijski nelogičan.

Ali profesor ekonomije će i dalje biti zaposlen na
nekom fakultetu ili institutu, a milijarder će i dalje zarađivati milijarde.
Zašto?

Svijet menjaju
inovatori, a ne upravljači

Zato što se na ekonomskim fakultetima izučava
ekonomija oskudice, a ne ekonomija obilja, piše Dejvid Olarinoj, konsultant za
preduzetništvo i urednik portala “Rich Culture”.

Ekonomska nauka se bavi time kako dobro upravljati već
postojećim resursima, studente uče kako da najbolje raspolažu onim što imaju, a
ne kako da stvore više.

S druge strane, nije rijetkost da su jako bogati ljudi
počeli kao preduzetnici koji su rano napustili školovanje, ili su djeca
uspješnih preduzetnika koja su o pravljenju novca učila u svojoj kući a ne u
školi, prenosi portal “Biznis & finansije“.

Menadžment je velika vještina, a istorija ekonomije je
dijelom i istorija sjajnih upravljača, bilo da su upravljali državnom blagajnom
ili kompanijom. Ali svijet ne može ići naprijed ako razmišljamo samo o tome
kako da dobro upravljamo postojećim resursima koji su, na kraju, uvijek
ograničeni.

Svijet su promijenila otkrića pronalazača, inovatora,
pa i avanturista. U neku ruku, svi oni koji su u potrazi za nečim novim, van
postojećeg sistema, jesu avanturisti. A ta otkrića, i kada su izvan ekonomske
sfere, na ovaj ili onaj način su uticala i na ekonomiju.

Novac bježi od onih
koji se trude da ga zadrže

Svaka razvijena i bogata privreda nije to postala samo
zato što se njome dobro upravljalo. Ona je prije svega proizvod inovacija i
otkrića. Ako se rukovodimo samo time kako da ne izgubimo ono što imamo, takvo
razmišljanje vodi u stagnaciju, a svaka stagnacija je uvod u siromaštvo.

Novac bježi od onih koji su okupirani mišlju kako da
ga zadrže. On je na strani onih koji razmišljaju unaprijed i usuđuju se i da
novac privremeno izgube u nastojanjima da svoju ideju sprovedu prije drugih.

Uzmimo za primjer nekog profesora ekonomije koji je
živio i radio prije samo dva vijeka. Zamislite da je dobio zadatak da na osnovu
dotadašnjih kretanja i podataka kojima je u to vrijeme raspolagao predvidi
budućnost koja je naša sadašnjost.

Kakve su šanse da profesor ekonomije na osnovu
tadašnjih resursa predvidi pojavu nečega što bi makar bilo nalik internetu i
modernim načinima komunikacije? Nikakve, tvrdi Olarinoj. Jer on bi računao sa
onim dobrima koja su tada bila na raspolaganju i projektovao bi ih u budućnost.
Pronalazači i drugi koji su zagledani u nešto novo, ne računaju sa takvim
ograničenjima.

Lako je štampati
novac, umjeće je oploditi ga

Današnji finansijski modeli zasnivaju se na istom
takvom tačnom neznanju. I oni polaze od toga da su resursi koje danas imamo
isti oni koje ćemo imati i sutra, a nerijetko da će biti i manji.

Ali problem siromaštva nikada neće biti riješen
štampanjem novca. Centralne banke mogu da odštampaju koliko god žele novčanica,
ali ako to ne prati rast produktivnosti, rezultat će biti inflacija, pa čak i
hiperinflacija i obezvrjeđivanje valute.

Rast produktivnosti ne podržavaju ekonomisti zaposleni
u centralnim bankama. Rast produktivnosti zagovaraju preduzetnici. Preduzetnici
su, za razliku od ekonomista koji štampaju novac, okrenuti ka tome kako da taj
novac najisplativije upotrebe. Oni su fokusirani na to da uoče probleme čije
rješavanje može donijeti zaradu.

Ljudi su ti koji
stvaraju sopstvenu recesiju

Mediji već godinama unazad stalno prenose mišljenja
makroekonomskih stručnjaka o predstojećoj recesiji. Koliko puta svakodnevno
čujete ove riječi i izraze: nedovoljno, loše, ne treba, nedostaje, još gore,
itd. Čak i kad su dobra vremena, ekonomisti predviđaju loša vremena. A kada se
toliko mnogo priča o dolasku recesije, većina počinje da se ponaša kao da je
ona već nastupila.

Ljudi su ti koji stvaraju sopstvenu recesiju, svojim
načinom razmišljanja. Ako izgube posao, uglavnom smatraju da je to zato što je
ekonomija u krizi i da su oni samo žrtve masovnih otpuštanja. Rijetko
razmišljaju da li su ostali bez posla zato što nisu umjeli da ga rade na način
koji bi poslodavcu obezbijedio prihode i zaradu.

Oni koji su u stanju da ostvare zaradu, ne donose
svoje odluke pod uticajem vijesti o predstojećoj ekonomskoj katastrofi, niti
vezuju svoju budućnost za “opštu situaciju” koja zavisi od vlasti i kreatora
ekonomske politike. Oni vide krizu kao oskudicu, ali ne novca, već rješenja za
nastale probleme. Oni ekonomiju ne posmatraju kao složen sistem spojenih sudova,
već kroz njenu suštinu – da je ona uvijek odnos ponude i tražnje na tržištu.

Novca ima više nego
dobrih ideja

Ako ste u stanju da osmislite rješenje za neki
problem, da proizvedete nešto što je ljudima zaista potrebno i što će im biti
korisno, oni će to kupovati uprkos krizi, tvrdi Olarinoj. Uspješni preduzetnici
su uvijek usredsređeni na rješavanje postojećih problema, a ne na postojeće
resurse.

Jer u svijetu uvijek ima dovoljno novca za onoga ko
umje da riješi neki problem. A nedostatak novca je uvijek problem oskudice
dobrih ideja, kreativnosti i optimizma koji sa stanovišta ekonomskog sistema
najčešće djeluju – nelogično.Č

doc.dr sci Idriz
Cosic,dipl.ecc


[1]https://www.capital.ba/zasto-profesori-ekonomije-nisu-milijarderi/